Eleksyon prezidansyèl Etazini an 2024 ap vini ak anpil tansyon, kote ansyen Prezidan Donald Trump ak Vis Prezidan Kamala Harris ap mennen de kanpay ki trè diferan sou anpil pwoblèm politik. Trump ap kontinye ak plan li pou koupe taks, deregle sektè tankou swen sante ak famasetik, epi mete aksan sou pwoteksyon biznis ameriken ak yon politik “America First.” Li vle kontinye koupe taks ki te pase pandan premye manda li epi diminye regilasyon yo, li wè kòm yon baryè pou kwasans ekonomik. Kamala Harris, nan lòt bò a, ap mete aksan sou adrese inegalite revni, elaji pwogram sosyal yo, epi ogmante taks sou gwo kòporasyon ak moun ki gen plis lajan. Li pwopoze yon plan pou pa ogmante taks sou moun ki touche mwens pase $400,000, e li sipòte ogmantasyon aksè a sèvis sante ak kontwole pri medikaman yo. Nan politik entènasyonal, li pwomèt yon angajman ak alyans miltilateral yo ak yon efò plis sou chanjman klimatik. Tou de kandida yo gen vizyon diferan sou politik entènasyonal, règleman ekonomik, ak refòm nan swen sante, sa ki pral detèmine avni Etazini nan tou de domèn lokal ak entènasyonal.
Category: politik
Depòtasyon Masiv Ayisyen nan Repiblik Dominikèn: Kriz Imanitè ak Repons Entènasyonal
Sitiyasyon depòtasyon Ayisyen yo nan Repiblik Dominikèn vin pi grav pandan dènye semèn yo, kote gouvènman dominiken an anonse plan pou depòte jiska 10,000 Ayisyen chak semèn. Desizyon sa a, ki dirije pa Prezidan Luis Abinader, fè fas ak anpil kritik soti nan òganizasyon dwa moun ak gwoup relijye yo. Yo di mezi sa yo agrave kriz imanitè a, paske anpil Ayisyen ki depòte ap retounen nan yon peyi ki deja depase pa vyolans gang ak enstabilite. Anplis de sa, defansè dwa moun yo fè konnen ke sistèm biwokratik Repiblik Dominikèn nan fè li difisil pou anpil Ayisyen regilarize sitiyasyon yo, menm lè yo ap viv ak travay nan peyi a depi plizyè ane. Koripsyon ak inefikasite nan sistèm nan mete migran sa yo nan yon pozisyon vilnerab pou depòtasyon. Pi grav toujou, gen rapò sou arestasyon diskriminatwa kote moun nwa, pami yo Ayisyen ki gen dokiman valab, ap arete ak depòte san diskriminasyon. Òganizasyon legliz tankou Rezo CLAMOR ap fè apèl bay otorite dominiken yo pou yo aji avèk imanite ak jistis, mete aksan sou nesesite pou presyon entènasyonal anpeche depòtasyon abitrè ak separasyon fanmi. Sitiyasyon an rete tansyon, kote anpil Ayisyen nan Repiblik Dominikèn ap viv ak kè sote ak laperèz pou sekirite yo ak lavni yo
Òganizasyon Fanm Ayiti Sipòte Dominique Dupuy Kont Presyon Konsèy Prezidansyèl la
Òganizasyon fanm yo an Ayiti fè gwo kanpay pou sipòte Dominique Dupuy, Minis Afè Etranjè peyi a, ki anba gwo presyon nan men Konsèy Tranzisyon Prezidansyèl la. Dupuy, ki se sèl fanm nan konsèy la, viktim atak pèsonèl e derogatwa nan mitan konplèks tranzisyon politik Ayiti a. Atak sa yo leve anpil kritik kote òganizasyon fanm yo denonse mizojini nan fason yo ap trete li a, e yo ensiste sou nesesite pou gen fanm nan lidèchip pandan moman difisil sa a. Malgre tansyon sa yo, Dupuy kontinye reprezante Ayiti sou sèn entènasyonal la, men relasyon difisil ak Repiblik Dominikèn rete yon gwo defi, espesyalman sou zafè migrasyon ak sekirite ki mete tou de peyi yo nan konfli diplomat .