Baby Jeanty, yon adolesan 13 lane, pèdi lavi li anba bal yon ajan BSAP nan Fonmelon, Mabial, nan komin Jakmèl. Tragedi sa te rive pandan yon dans ki t ap fèt nan zòn nan. Mèt dans lan te angaje kèk ajan BSAP pou asire sekirite pandan aktivite a. Manman Baby se fanmi mèt dans lan, e li te konseye pitit li pou pa ale nan denye jou dans lan, paske li te gen pou ale lekòl nan denmen. Men, Baby te deside malgre tout bagay, ale nan dans lan san manman li pa t konnen. Lè li te rive, li remake manman li tou pre, e li kouri al kache dèyè yon touf vetivè pou evite wè l. Se pandan li t ap kache a, ajan BSAP la santi prezans yon moun bò touf vetivè a. Li mande “Kiyès sa?” Men Baby pa reponn, e ajan an tire alèz bò touf la. Malerezman, bal la frape Baby Jeanty, epi li mouri sou plas.Pèsonn nan kominote a poko konnen non ajan BSAP ki komèt aksyon sa. Nouvo sa a leve anpil kòlè ak kesyon nan mitan moun Kap Wouj nan Fonmelon, kote Baby te rete. Yo revandike pou jistis pou lanmò sa ki te ka evite. Ale an pè Baby Jeanty. Moun Kap Wouj pap janm bliye w. Tragedi sa raple nesesite pou amelyore relasyon ant fòs sekirite yo ak kominote yo, epi asire pwoteksyon tout sitwayen, espesyalman jèn yo. Moun Kap Wouj pa ka kite l’apot sa pase san reyaksyon ak apèl pou jistis. #TiKozeakLynn
Category: novel cho
Eleksyon Prezidansyèl 2024: Trump ak Harris ap Defann De Vizyon Kontrè pou Avni Etazini
Eleksyon prezidansyèl Etazini an 2024 ap vini ak anpil tansyon, kote ansyen Prezidan Donald Trump ak Vis Prezidan Kamala Harris ap mennen de kanpay ki trè diferan sou anpil pwoblèm politik. Trump ap kontinye ak plan li pou koupe taks, deregle sektè tankou swen sante ak famasetik, epi mete aksan sou pwoteksyon biznis ameriken ak yon politik “America First.” Li vle kontinye koupe taks ki te pase pandan premye manda li epi diminye regilasyon yo, li wè kòm yon baryè pou kwasans ekonomik. Kamala Harris, nan lòt bò a, ap mete aksan sou adrese inegalite revni, elaji pwogram sosyal yo, epi ogmante taks sou gwo kòporasyon ak moun ki gen plis lajan. Li pwopoze yon plan pou pa ogmante taks sou moun ki touche mwens pase $400,000, e li sipòte ogmantasyon aksè a sèvis sante ak kontwole pri medikaman yo. Nan politik entènasyonal, li pwomèt yon angajman ak alyans miltilateral yo ak yon efò plis sou chanjman klimatik. Tou de kandida yo gen vizyon diferan sou politik entènasyonal, règleman ekonomik, ak refòm nan swen sante, sa ki pral detèmine avni Etazini nan tou de domèn lokal ak entènasyonal.
Depòtasyon Masiv Ayisyen nan Repiblik Dominikèn: Kriz Imanitè ak Repons Entènasyonal
Sitiyasyon depòtasyon Ayisyen yo nan Repiblik Dominikèn vin pi grav pandan dènye semèn yo, kote gouvènman dominiken an anonse plan pou depòte jiska 10,000 Ayisyen chak semèn. Desizyon sa a, ki dirije pa Prezidan Luis Abinader, fè fas ak anpil kritik soti nan òganizasyon dwa moun ak gwoup relijye yo. Yo di mezi sa yo agrave kriz imanitè a, paske anpil Ayisyen ki depòte ap retounen nan yon peyi ki deja depase pa vyolans gang ak enstabilite. Anplis de sa, defansè dwa moun yo fè konnen ke sistèm biwokratik Repiblik Dominikèn nan fè li difisil pou anpil Ayisyen regilarize sitiyasyon yo, menm lè yo ap viv ak travay nan peyi a depi plizyè ane. Koripsyon ak inefikasite nan sistèm nan mete migran sa yo nan yon pozisyon vilnerab pou depòtasyon. Pi grav toujou, gen rapò sou arestasyon diskriminatwa kote moun nwa, pami yo Ayisyen ki gen dokiman valab, ap arete ak depòte san diskriminasyon. Òganizasyon legliz tankou Rezo CLAMOR ap fè apèl bay otorite dominiken yo pou yo aji avèk imanite ak jistis, mete aksan sou nesesite pou presyon entènasyonal anpeche depòtasyon abitrè ak separasyon fanmi. Sitiyasyon an rete tansyon, kote anpil Ayisyen nan Repiblik Dominikèn ap viv ak kè sote ak laperèz pou sekirite yo ak lavni yo
ayiti an avan
Ayiti an Avan pou Eleksyon: Pwosesis la, Defi yo, ak Espwa pou yon Chanjman Pozitif Ayiti ap prepare pou eleksyon, yon pwosesis ki gen gwo enpòtans pou avni peyi a ak estabilite politik li. Eleksyon sa yo konsidere kòm yon etap kle pou retabli yon gouvènman demokratik, ranfòse enstitisyon yo, epi retounen nan yon klim politik ki ka reponn a bezwen popilasyon an. Sepandan, pwosesis sa a gen anpil defi ak obstak ki mande pou yo adrese ak anpil sajès, patisipasyon tout sektè sosyete a, ak yon angajman pou yon pwosesis ki transparan ak kòrèk. 1. Konteks Politik: Vakans Pouvwa ak Nesesite pou Eleksyon Depi asasinay ansyen Prezidan Jovenel Moïse nan mwa Jiyè 2021, Ayiti ap fè fas ak yon vakans pouvwa nan tèt leta a. Mank yon prezidan eli, absans yon palman fonksyonèl, ak kriz ekonomik ki vin pi grav fè gouvènman an sou presyon pou òganize eleksyon ki kapab re-etabli yon gouvènman lejitim. Eleksyon sa yo ta dwe yon chimen pou retounen nan lòd konstitisyonèl ak pou retabli konfyans pèp la nan enstitisyon demokratik yo. 2. Preparasyon Pou Eleksyon: Kisa Ki Fèt jiskaprezan? Pandan plizyè mwa, gen efò k ap fèt pou mete an plas yon pwosesis elektoral ki ka reponn a kriz politik la: 3. Gwo Defi pou Eleksyon yo Malgre volonte pou òganize eleksyon, anpil defi ap frennen pwosesis la: 4. Espwa ak Enpòtans Eleksyon yo pou Ayiti Malgre difikilte sa yo, eleksyon yo reprezante yon sous espwa pou Ayiti pou plizyè rezon: 5. Kisa Popilasyon an Atann de Pwosesis Elektoral la? Popilasyon an gen anpil atant pou pwosesis elektoral la, men li rete trè vijilan: Konklizyon: Yon Pwosesis Delika, men Yon Espwa pou Chanjman Ayiti ap avanse nan yon moman delika kote eleksyon yo ka swa yon chimen pou estabilite ak devlopman, oswa yon lòt etap difisil nan listwa peyi a si yo pa reyisi. Sa mande volonte nan men lidè politik yo, patisipasyon aktif popilasyon an, ak sipò tout kominote entènasyonal la pou asire ke pwosesis la fèt nan transparans ak san vyolans. Eleksyon yo pa yon solisyon majik, men yo ka yon premye etap pou retabli konfyans ak re-ankouraje pèp ayisyen an pou kontinye batay pou yon Ayiti ki pi solid, ki gen plis jistis, ak ki gen yon avni miyò. Popilasyon an ap tann ak espwa, pandan yo prepare pou fè tande vwa yo nan moman desizif sa a.
Òganizasyon Fanm Ayiti Sipòte Dominique Dupuy Kont Presyon Konsèy Prezidansyèl la
Òganizasyon fanm yo an Ayiti fè gwo kanpay pou sipòte Dominique Dupuy, Minis Afè Etranjè peyi a, ki anba gwo presyon nan men Konsèy Tranzisyon Prezidansyèl la. Dupuy, ki se sèl fanm nan konsèy la, viktim atak pèsonèl e derogatwa nan mitan konplèks tranzisyon politik Ayiti a. Atak sa yo leve anpil kritik kote òganizasyon fanm yo denonse mizojini nan fason yo ap trete li a, e yo ensiste sou nesesite pou gen fanm nan lidèchip pandan moman difisil sa a. Malgre tansyon sa yo, Dupuy kontinye reprezante Ayiti sou sèn entènasyonal la, men relasyon difisil ak Repiblik Dominikèn rete yon gwo defi, espesyalman sou zafè migrasyon ak sekirite ki mete tou de peyi yo nan konfli diplomat .